Član 1. stav (1) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BIH“, br. 39/14 i 59/22) – u daljem tekstu: Zakon ili ZJN, propisuje da se ovim zakonom uređuje sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, utvrđuju pravila za postupke javnih nabavki, i to na način da se definiraju prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita učesnika u postupku javne nabavke, te nadležnosti Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i Ureda za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: URŽ).
Zakon, dakle, uređuje i pravnu zaštitu učesnika u postupku javne nabavke (DIO TREĆI – PRAVNA ZAŠTITA). Pravna zaštita je, u Zakonu, definisana u skladu sa zahtjevima odgovarajućih direktiva Evropske unije, u smislu da je, pored ostalog, u postupku pravne zaštite, normirano postupanje ugovornih organa, kandidata/ponuđača i Ureda za razmatranje žalbi BIH.
Član 3. Zakona propisuje da je ugovorni organ dužan da postupa transparentno, da se u postupku javne nabavke prema kandidatima/ponuđačima ponaša jednako i nediskriminirajuće, na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabavke i njegovom svrhom – stav (1), kao i da se opći principi obavezno primjenjuju i poštuju i u postupku pravne zaštite – stav (2).
Kako je problematika „profesionalnih žalitelja“, u prethodnom periodu, doživjela svojevrsnu eskalaciju, Agencija za javne nabavke BIH (u daljem tekstu: Agencija) je, u vršenju svojih nadležnosti iz člana 92. stav (3) Zakona, pokrenula aktivnosti, te dobila i prikupila informacije, saznanja i dokaze o „profesionalnim žaliteljima“. S tim u vezi, predmetne informacije, saznanja i dokazi predstavljaju ozbiljan skup indicija da ovakvi, „profesionalni žalitelji“, serijskim izjavljivanjima žalbi kod različitih ugovornih organa, na različite postupke i predmete nabavki, nemaju za cilj ispravke eventualnih grešaka i posljedično dobijanje ugovora u konkretnom postupku nabavke. Upravo suprotno, ozbiljan je skup indicija da im je cilj usporavanje postupka javne nabavke.
Analizom predmetnih situacija je uočen odgovarajući modus operandi „profesionalnih žalitelja“. S tim u vezi, „profesionalni žalitelj“, obično putem punomoćnika/advokata, izjavljuje žalbu (veliki broj žalbi), gdje sa izjavljivanjem žalbe, nema za cilj da ispravi eventualnu grešku i posljedično dobije ugovor u konkretnom postupku nabavke, već ima za cilj da uspore postupak javne nabavke i/ili da ostvare novčanu korist kroz naplatu troškova za punomoćnika/advokata. Takvo ponašanje privrednih subjekata, kao i punomoćnika/advokata, čije usluge koriste, dovodi do toga da se onemogućuje efikasno okončanje postupaka javnih nabavki što je zahtjev općih principa iz člana 3. Zakona. Navedeno neminovno dovodi do toga da se postupak nabavke, očito nepravedno i neopravdano, odugovlači i odlaže, što izaziva mnogobrojne negativne posljedice za javna sredstva i njihove korisnike, na svom nivoima u Bosni i Hercegovini, kao što su odlaganje izgradnje infrastrukturnih objekata, nedostatak lijekova i medicinske opreme, nemogućnost pružanja zdravstvenih i drugih usluga, i slično.
U ovom smislu, analiza predmetnih situacija pokazuje zorne primjere izigravanja smisla pravne zaštite u javnim nabavkama i time njene zloupotrebe. Tako, npr. jedan privredni subjekt i njegov punomoćnik/advokat su, u periodu od 11 mjeseci u 2023. godini, izjavili čak 147 žalbi, koje su procesno odbačene, tj. zaključkom odbačene zbog neplaćanja naknade za žalbu, što predstavlja evidentnu zloupotrebu pravne zaštite (podaci dostupni na Portalu javnih nabavki). Takođe iz podataka na Portalu javnih nabavki, utvrđeno je da taj privredni subjekt ima jedan zaključeni ugovor u kojem predmet ugovora je „Troškovi žalbe za tendersku dokumentaciju“, a njegov punomoćnik/advokat je evidentiran kao ponuđač na Portalu javnih nabavki, ali nema niti jedan zaključeni ugovor u postupcima javnih nabavki. Nadalje, npr. jedan privredni subjekt, uz angažovanje punomoćnika/advokata, serijski izjavljuje različite žalbe na različite predmete nabavki: molerski radovi, izgradnja bazena, voće i povrće, lož ulje, računari, a na Portalu javnih nabavki, kao glavnu djelatnost navodi “Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova”, te na Portalu javnih nabavki ima evidentiranu samo jednu dodjelu ugovora i to direktni sporazum u iznosu od nekoliko stotina KM.
Imajući u vidu navedenu eskalaciju, Agencija je, u okviru svojih nadležnosti, sve s ciljem zaštite integriteta sistema javnih nabavki i zaštite javnih sredstava od zloupotreba, te zaštite kodeksa profesija, kao i zaštite općih principa iz člana 3. Zakona, već poduzela i u narednom periodu planira poduzeti odgovarajuće aktivnosti i korake, koji uključuju i to da će se sve relevantne institucije (nadležna tužilaštva, nadležne privredne komore, nadležne advokatske komore, Konkurencijsko vijeće BIH, Ured za razmatranje žalbi BIH, Sud BIH itd.) obavještavati o uočenim navedenim slučajevima putem dostave prijava, kako bi iste institucije pristupile utvrđivanju svih činjenica i okolnosti, poduzele mjere na spriječavanju navedenih zloupotreba i eventualno pokrenule postupke u kojima bi se, od strane nadležnih organa, konstatovala odgovornost „profesionalnih žalitelja“ i izrekle odgovarajuće sankcije.
Navedene aktivnosti i koraci Agencije nisu, ni u kom slučaju, usmjereni, niti se tako mogu shvatiti i protumačiti, na ograničavanje pravne zaštite u postupcima javnih nabavki, koja je jedan od osnovnih segmenata sistema javnih nabavki, već isključivo na zaštitu integriteta sistema javnih nabavki i zaštitu javnih sredstava od zloupotreba, te zaštitu kodeksa profesija, kao i zaštitu općih principa iz člana 3. Zakona, što nesumnjivo korespondira sa zahtjevima kako Zakona, tako i odgovarajućih direktiva Evropske unije, koji idu za osiguravanjem efikasnosti postupaka pravne zaštite, kao i zahtjevima međunarodnih propisa o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda koji garantuju pravo na djelotvoran pravni lijek.
Navedenim situacijama se, osim Agencije, evidentno moraju pozabaviti i ostale relevantne institucije (nadležna tužilaštava, nadležne privredne komore, nadležne advokatske komore, Konkurencijsko vijeće BIH, Ured za razmatranje žalbi BIH, Sud BIH itd.), koje, ovim putem, pozivamo da, u okviru svojih nadležnosti, poduzmu odgovarajuće aktivnosti, korake i mjere s ciljem borbe i suzbijanja naznačene pojave i fenomena.
U cilju zaštite integriteta sistema javnih nabavki i zaštite javnih sredstava od zloupotreba, te zaštite kodeksa profesija, kao i zaštite općih principa iz člana 3. Zakona, pozivamo i sve zaintersovane za sistem javnih nabavki (ugovorne organe, ponuđače, advokate, civilno društvo, medije i dr.), a koji imaju saznanja, informacije i dokaze o navedenim situacijama „profesionalnih žalitelja“, da iste zvanično, sa dokazima, dostavljaju kako Agenciji, tako i neposredno svim relevantnim institucijama (nadležna tužilaštva, nadležne privredne komore, nadležne advokatske komore, Konkurencijsko vijeće BIH, Ured za razmatranje žalbi BIH, Sud BIH itd.) s ciljem borbe i suzbijanja naznačene pojave i fenomena.
Preuzeto sa: https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/news/377/problematika-profesionalnih-zalitelja-u-sistemu-javnih-nabavki