Izuzeća od primjene Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14 i 59/22) – u daljem tekstu: Zakon o javnim nabavkama ili Zakon ili ZJN, su normirana članom 10. do 10f. Zakona. U tom smislu, budući da se radi o izuzećima od primjene, Zakon, u navedenim članovima, ne sadržava detalje i proceduralne korake za provođenje procesa izuzeća.
Naime, akcentira se da je Agencija za javne nabavke BIH (u daljem tekstu: Agencija) savjetodavna institucija nadležna za tumačenje Zakona i pratećih podzakonskih akata iz oblasti javnih nabavki i da nema nadležnosti tumačiti da li određena nabavka spada pod izuzeće od primjene Zakona i, ako je uistinu riječ o izuzeću od primjene Zakona, na koji način će biti provedena procedura nabavke i na koji način će se takav ugovor realizirati, jer Zakon i podzakonski akti ne propisuju navedeno.
Ističe se da je sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini decentralizovan, te da u skladu sa tim ugovorni organi u postupcima nabavki imaju proaktivnu ulogu, donose, shodno članu 13. Zakona, interni pravilnik kojim propisuju i uređuju organizaciju i efikasno vršenje nabavne funkcije unutar ugovornog organa, samostalno provode postupke, ali i snose punu odgovornost za provedene postupke, odnosno donesene odluke prilikom provođenja postupaka nabavki, te sami cijene, u skladu sa pozitivnim propisima, da li se određena nabavka izuzima od primjene Zakona.
Na primjer članom 10a. tačka f) Zakona je propisano da se ovaj zakon ne primjenjuje na ugovor o javnoj nabavci usluga za zajmove i kredite, bez obzira na to jesu li povezani s izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom vrijednosnih papira ili drugih finansijskih instrumenata. U skladu sa navedenom odredbom Zakona, ugovori o javnoj nabavci zajmova i kredita su izuzeti od primjene Zakona, te ugovorni organ za navedenu nabavku navedenih usluga ne provodi jedan od postupaka predviđen zakonom. Od primjene Zakona su izuzeti ugovori o javnoj nabavci zajmova i kredita, dok sa druge strane navedeno izuzeće se ne odnosi na druge bankarske usluge kao što su one vezane za izdavanje garancija, niti na bankarske usluge otvaranja računa. Naime, navedeno izuzeće iz člana 10a. tačka f) Zakona se odnosni isključivo na nabavku usluga zajmova i kredita, dok ostale bankarske usluge nisu izuzete od primjene odredaba ovog Zakona po navedenom osnovu te za njih ugovorni organi su dužni da primjene jedan od postupaka predviđen ovim Zakonom u skladu sa procjenjenom vrijednošću nabavke i primjenom drugih uslova predviđenih Zakonom za svaki od navedenih postupaka.
Na primjer članom 10a. Zakona tačka k) propisano je da se ovaj zakon ne primjenjuje na ugovor o javnoj nabavci usluga za usluge istraživanja i razvoja, koje su obuhvaćene oznakama JRJN 73000000-2 do 73120000-9, 73300000-5, 73420000-2 i 73430000-5, ako korist od njih nema isključivo ugovorni organ za svoju upotrebu u obavljanju svojih poslova i u cijelosti ne plaća pružanje tih usluga. U vezi, na primjer, sadržaja sporazuma koji bi ugovorni organ zaključio s drugom pravnom osobom radi sufinansiranja nabavke usluga istraživanja i razvoja iz člana 10a. tačka k) Zakona – ukoliko je riječ o izuzeću koje potpada pod navedene odredbe – uvrštavanje monetarnog dijela u namjeravani iznos plaćanja tih usluga, način plaćanja izvršenih usluga, prethodno iskustvo i ekonomsko-finansijska sposobnost kao provjera kvalifikacija budućih izvršitelja usluga, kao i svi drugi eventualni operativni detalji nisu predmet Zakona, budući da se radi o izuzeću od primjene istog. Nadalje, Zakon i podzakonski akti ne preciziraju sa kojim ugovornim organima ili organizacijama prije pomenuti sporazum radi sufinansiranja može biti zaključen i koliki procentualno mora biti taj omjer, međutim, naglašava se da nije dozvoljeno vještački prikazati da će rezultati istraživanja i razvoja biti od koristi i drugim subjektima (osim ugovornog organa) ili načiniti fiktivnu finansijsku konstrukciju u kojoj simbolički sudjeluju i drugi subjekti, kako bi se izbjegla primjena Zakona.
Kada su u pitanju nabavke koje su izuzete od primjene Zakona, ugovorni organ ima obavezu donošenja odluke koja osim zakonske osnove za izuzeće od primjene Zakona, sadrži osnovne elemente iz stava (1) tač. b), c) i d) člana 18. Zakona, te dostavljanja izvještaja u sistem „E-nabavke“ u skladu sa odgovarajućim podzakonskim propisom o uslovima i načinu objavljivanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u Informacionom sistemu „E-nabavke“.
Odredba člana 17. stav (2) tačka c) Zakona propisuje da plan nabavki treba da sadrži podatak o vrsti postupka. Stav (5) navedenog člana Zakona propisuje je da ugovorni organ objavljuje plan nabavki na portalu javnih nabavki, i to najkasnije u roku od 30 dana od dana usvajanja budžeta, odnosno finansijskog plana ili drugog dokumenta kojim se odobravaju sredstva za nabavke, u formi i na način kako je definisano u sistemu „e-Nabavke“. Shodno navedenom, ugovori koji su izuzeti od primjene Zakona ne uvrštavaju se u plan javnih nabavki ugovornog organa.
Na primjer članom 10f. Zakona su definisana posebna izuzeća za ugovore koji su proglašeni tajnim ili moraju biti popraćeni posebnim sigurnosnim mjerama. Zakon se ne primjenjuje ako su sklapanje i izvršenje ugovora o javnoj nabavci proglašeni tajnima ili moraju biti popraćeni posebnim sigurnosnim mjerama u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka, pod uslovom da je Bosna i Hercegovina utvrdila da bitne sigurnosne interese, koji interesi su u skladu sa Zakonom o odbrani Bosne i Herecegovine Herecegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 88/05) i ostalim važećim propisima koji regulišu sigurnosne interese Bosne i Hercegovine, nije moguće zaštititi manje drastičnim mjerama, poput onih iz člana 10e. ovoga zakona. Izuzetak od primjene Zakona utvrđen u članu 10f. navodi ugovore koji su proglašeni tajnim ili moraju biti popraćeni posebnim sigurnosnim mjerama. Pojam tajnosti kao i pitanje posebnih sigurnosnih mjera definisani su relevantnim odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka („Službeni glasnik BiH“, br. 54/05 i 12/09). Radi se o upućujućoj normi gdje je za primjenu iste neophodno dokazati ispunjenje uslova propisanih materijalnim propisima, u ovom slučaju Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine, Zakonom o zaštiti tajnih podataka i ostalim važećim propisima koji regulišu sigurnosne interese BiH, za čije tumačenje Agencija nije nadležna. Obzirom da se u posljednje vrijeme postavljaju upiti sa molbom za savjetodavnom preporukom o dobroj praksi proceduralnih koraka u primjeni, ukazalo se shodnim, u cilju unapređenja informiranosti, dati savjetodavnu preporuku o dobroj praksi proceduralnih koraka u primjeni, koja se savjetodavna preporuka odnosi, isključivo i samo, na dobru praksu procedualnih koraka u primjeni, uz akcentiranje da Agencija nema nadležnosti tumačiti da li određena nabavka spada pod izuzeće od primjene Zakona i, ako je uistinu riječ o izuzeću od primjene Zakona, na koji način će biti provedena procedura nabavke i na koji način će se takav ugovor realizirati, jer Zakon i podzakonski akti ne propisuju navedeno. U tom kontekstu, savjetodavna preporuka u primjeni na primjeru člana 10f. može kao dobru praksu proceduralnih koraka, s ciljem osiguranja pisanog traga procesa, kao jedne od komponenti transparentnosti procesa, prepoznati kao proceduralne korake, na primjer, posebno, ali bez ograničenja, sljedeće: – ugovorni organ, na bazi sredstava iz usvojenog budžeta, odnosno finansijskog plana, bi trebao donijeti odgovarajuću odluku o osiguranju finansijskih sredstava i načinu finansiranja procesa izuzeća od primjene Zakona, – ugovorni organ bi trebao odgovarajućom odlukom utvrditi i zadužiti koja organizaciona jedinica ugovornog organa će biti podnosilac zahtjeva/inicijative za nabavku putem predmetnog izuzeća od primjene Zakona, – ugovorni organ u ovoj odluci, kojom utvrđuje i zadužuje koja organizaciona jedinica ugovornog organa će biti podnosilac zahtjeva/inicijative za nabavku putem predmetnog izuzeća od primjene Zakona, bi trebao propisati, pored ostalog, da se svi podaci/specifikacije/nacrti i drugi dokumenti u procesu predmetnog izuzeća moraju označiti odgovarajućom oznakom tajnosti u skladu sa propisima o zaštiti tajnih podataka, – ugovorni organ u ovoj odluci, kojom utvrđuje i zadužuje koja organizaciona jedinica ugovornog organa će biti podnosilac zahtjeva/inicijative za nabavku putem predmetnog izuzeća od primjene Zakona, bi trebao propisati, pored ostalog, da ova organizaciona jedinica provodi sve aktivnosti potrebne u postupku određivanja podataka odgovarajućom oznakom tajnosti u skladu sa propisima o zaštiti tajnih podataka i osiguranje adekvatnog obrazloženja razloga tajnosti, – organizaciona jedinica ugovornog organa koja će biti podnosilac zahtjeva/inicijative za nabavku putem predmetnog izuzeća od primjene Zakona bi trebala sačiniti obrazloženje, koje će biti sastavni dio zahtjeva/inicijative za nabavku putem predmetnog izuzeća od primjene Zakona, u kojem se daju zakoniti, osnovani i argumentovani razlozi zašto je potrebno, sklapanje predmetnog ugovora o nabavci, izuzeti od primjene Zakona, sve u skladu sa uslovima propisanim materijalnim propisima, u ovom slučaju Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine, Zakonom o zaštiti tajnih podataka i ostalim važećim propisima koji regulišu sigurnosne interese BiH, – navedeni zahtjev/inicijativa za nabavku putem predmetnog izuzeća od primjene Zakona bi trebao da sadrži i sve ostale podatke/informacije/specifikacije i dr. koje su potrebne za realizaciju nabavke, – ugovorni organ ima obavezu donošenja odluke, koja osim zakonske osnove za izuzeće od primjene Zakona, sadrži osnovne elemente iz stava (1) tač. b), c) i d) člana 18. Zakona, – ugovorni organ bi trebalo da vodi računa da se sva dokumentacija u procesu označava odgovarajućom oznakom tajnosti u skladu sa propisima o zaštiti tajnih podataka, – ugovorni organ bi trebalo da donese odluku o imenovanju odgovarajućeg tima za provođenje procesa izuzeća, vodeći računa da se u tim imenuju lica ugovornog organa koja imaju mogućnost/dozvolu za postupanje sa odgovarajućom oznakom tajnosti u skladu sa propisima o zaštiti tajnih podataka, – odlukom o imenovanju tima bi, pored ostalog, trebalo propisati da se svaki član tima obavezuje na čuvanje tajnosti i povjerljivosti podataka do kojih dođe u procesu izuzeća, pod prijetnjom odgovornosti, – odlukom o imenovanju tima bi trebalo utvrditi sve poslove koje tim treba izvršiti, te mu u svrhu ispunjavanja utvrđenih poslova dati potrebna ovlaštenja, u skladu sa relevantnim zakonskim i podzakonskim propisima, – ugovorni organ bi trebalo poduzeti i sve druge aktivnosti vezane za provođenje procesa, objavu izvještaja o izuzeću, objavu osnovnih elemenata ugovora, potpisivanje ugovora, praćenje realizacije ugovora i okončanje ugovora, arhiviranje dokumentacije itd.
Napominje se da se izložene preporuke, koje su isključivo savjetodavnog karaktera, ne mogu smatrati i koristiti pred bilo kojim organom, kao odluka, sredstvo i mjera kojim je riješeno pitanje izuzeća u bilo kojem konkretnom slučaju, obzirom da Agencija to nije nadležna utvrđivati, već ugovorni organ koji će svojim odlukama, sredstvima, mjerama i aktima, u skladu sa svim primjenjivim pozitivnim propisima, precizirati način realizacije procesa izuzeća i snositi odgovornost za isto u bilo kojem postupku i pred bilo kojim nadležnim organom. Odgovornost Agencije za isto je isključena i otklonjenja.
Napominje se da je sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini decentralizovan, te da shodno tome ugovorni organi imaju proaktivnu ulogu, samostalno pripremaju dokumentaciju, poduzimaju mjere i radnje, te prema tome snose odgovornost za provedene postupke, odnosno donesene odluke.
Preuzeto sa: https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/news/372/savjetodavna-preporuka-o-dobroj-praksi-proceduralnih-koraka-u-primjeni-izuzeca