22.juna 2025.godine stupila je na snagu nova advokatska tarifa u FBiH. Ista donosi određene izmjene i značajan rast cijena pravnih usluga. U tom smislu vrijednost boda koja je ranije iznosila 3,00 KM sada iznosi 5,60 KM.
Kako se to reflektuje na postupke javnih nabavki, šta se promijenilo u odnosu na raniju tarifu, šta se promijenilo u odnosu na raniji način obračuna troškova sastava pravnih lijekova u javnim nabavkama u kom slučaju se često koriste usluge zastupanja od strane advokata? Usporedbu donosimo u nastavku.
Do stupanja na snagu nove advokatske tarife u slučaju usvajanja žalbe ugovorni organi kao i Ured za razmatranje žalbi BiH su se, najvećim dijelom, vodili članom 119, stav (10) ZJN BiH („Službeni list BiH“ 39/14, 59/22, 50/24) koji kaže: „(10) Na žalbene postupke za naknadu troškova pravnog zastupanja visina naknade određuje se prema visini naknade na koju advokati imaju pravo u upravnim postupcima u neprocjenjivim predmetima“ te članom 33 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata u FBiH koja je propisivala visinu naknade za rad advokata u neprocjenjivim predmetima (80 bodova x 3,00 KM) te se u konačnici dolazilo do iznosa od 240,00 KM + PDV 17%.
Vezano za gore navedenu odredbu da se visina naknade određuje prema visini naknade na koju advokati imaju pravo u upravnim postupcima neprocjenjivih vrijednosti su postojala određenja razilaženja pa su se u tom smislu u žalbama u postupcima javnih nabavki nerijetko nalazili i zahtjevi advokata za naknadama troškova obračunati na način kao da se radi o postupcima u procjenjivim stvarima. Navedeni zahtjevi su ponekad znali biti usvajani, no nakon niz rješenja URŽ-a BiH kao i presuda Suda BiH skoro u potpunosti se pristupilo obračunavanju naknade na gore navedeni način, 240,00 KM + PDV 17%.
U presudi Suda BiH S1 3 U 032346 20 Uvp od 07.04.2021.godine , a nakon zaprimljenog zahtjeva za preispitivanje sudske odluke sud navodi:“ … pravilno je zaključeno da se u konkretnom slučaju radi o neprocjenjivom predmetu, odnosno o predmetu u kome se ne može odrediti vrijednost, bez obzira što je, kako tužitelj ističe, poznata vrijednost spora, u kome su relevantne odredbe člana 18. stav 2. i člana 33. Advokatske tarife… …Naime, prema odredbama člana 105. stav 2. Zakona o upravnom postupku BiH („Službeni glasnik BiH“ broj: 29/02 do 53/16), kada u postupku učestvuju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na čiju je štetu postupak okončan, dužna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su toj stranci nastali učestvovanjem u postupku. Visina naknade na ime troškova za zastupanje propisana je advokatskim tarifama, u konkretnom slučaju Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad advokata („Službeni glasnik FBiH“ broj: 22/04 i 24/04, u daljem tekstu AT FBiH) i prema pravilnom zaključku kako tužene tako i vijeća za upravne sporove, tužitelju pripada naknada troškova za zastupanje koja se odnosi na predmete upravnog postupka, neprocjenjive vrijednosti spora. U konkretnom se, a kako je već istaknuto, radi o zahtjevu za poništenje odluke donesene prema pravilima upravnog postupka, u postupku javne nabavke. I ovo apelaciono vijeće smatra tačnim navod da postoji vrijednost ponuda u javnoj nabavci, koja vrijednost je jedan od faktora za dodjelu nabavke, ali ista ne može biti osnov za određivanje vrijednosti spora, jer je i u žalbenom postupku, a zatim i u tužbi, zahtjev usmjeren ka poništenju akta i odluke, zbog njihove eventualne nezakonitosti, a nema zahtjeva koji bi se odnosio na utvrđenje ili osporavanje vrijednosti i visine konkretne ponude u konkretnom postupku javne nabavke, zbog čega se vrijednost spora ne može ni procijeniti…“
Ipak, šta je dovelo u sumnju ugovorne organe u pogledu nove advokatske tarife koja je stupila na snagu u junu 2025.godine, koje su to izmjene vezano za obračun naknade advokata za sastav pravnih lijekova u postupcima javnih nabavki?
Novom advokatskom tarifom dodano je novo poglavlje pod nazivom: „XIV. POSTUPAK JAVNIH NABAVKI“ te Član 29 nove Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata propisuje sljedeće: “
„Za izradu žalbi u postupcima javnih nabavki advokatu pripada nagrada iz člana 15, s tim da se kao visina spora u tim postupcima uzima vrijednost javne nabavke, odnosno vrijednost pobijanog dijela (LOT-a). Za izradu svih drugih podnesaka ili poduzimanje svih drugih radnji u postupcima javnih nabavki advokatu pripada 25% nagrade iz člana 15.“
Dakle, kada bi se vodili odredbama gore navedenog člana tarife u svakom pojedinačnom slučaju usvojene žalbe vrijednost naknade troškova advokatu bi se utvrđivala u zavisnosti od procijenjene vrijednosti postupka javne nabavke, odnosno, lota. I upravo navedene odredbe u formi zahtjeva za naknadu troškova advokata su već isticane u žalbama pred URŽ-om BiH podnesenim nakon stupanja na snagu nove advokatske tarife.
A kakav je stav URŽ zauzeo?
U rješenju broj:JN2-03-07-1-11-08-9/25 od 24.07.2025.godine URŽ BiH je ostao pri ranije zauzetom stavu, da se naknade advokatima u postupcima javnih nabavki obračunavaju u smislu da se radi o upravnim stvarima neprocjenjive vrijednosti. Jedina izmjena jeste u odnosu na ranije spomenutu naknadu od 240,00 KM + PDV koja sada, uslijed uvećanja boda sa 3,00 KM na 5,60 KM iznosi 700,00 KM. URŽ se vodio članom 22 Advokatske tarife u kojem stoji:“Za izradu zahtjeva kojim se pokreće upravni postupak, izrada obrazloženog podneska, izrada prijedloga za izvršenje i zastupanje advokatu pripada sljedeća nagrada:
– u procjenjivim predmetima nagrada iz člana 15;
– u neprocjenjivim predmetima nagrada iznosi 100 bodova.
Za izradu prigovora ili žalbe i zastupanje pred drugostepenim organom advokatu pripada 125% nagrade iz stava 1. Za izradu vanrednih pravnih lijekova advokatu pripada 150% nagrade iz stava 1.“
Također, URŽ se poziva i na odredbe člana 119, stav (10) Zakona o javnim nabavkama BiH („Službeni list BiH“ 39/14, 59/22, 50/24) u kojem se navodi:“ (10) Na žalbene postupke za naknadu troškova pravnog zastupanja visina naknade određuje se prema visini naknade na koju advokati imaju pravo u upravnim postupcima u neprocjenjivim predmetima.“
Konkretno obrazloženje URŽ-a donosim u nastavku: „Žalitelj predmetnom žalbom zahtijeva i naknadu troškova za sastav žalbe izjavljene po punomoćniku __________________u iznosu od 1.344,00 KM.
Odlučujući o ovom zahtjevu, ovo tijelo je dodijelilo žalitelju troškove za sastav žalbe po punomoćniku ______________ u iznosu od 700,00 KM, u skladu sa člankom 119. stavak 4. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama ZJN, a sve u skladu sa člankom 22. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u FBiH, koji propisuje naknadu u neprocjenjivim predmetima za sastav žalbe u upravnom postupku (nagrada iznosi 125 % X 5,60 KM) u iznosu od 700,00 KM, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan. Ovo tijelo je odlučilo o visini troškova primjenjujući odredbu članka 119. stavak (10) Zakona o javnim nabavama koja propisuje da na žalbene postupke za naknadu troškova pravnog zastupanja visina naknade određuje se prema visini naknade na koju odvjetnici imaju pravo u upravnim postupcima u neprocjenjivim predmetima.”
Dakle, u gore navedenom rješenju uzimao se u obzir član 22.Tarife i upravo je ovakav način obračuna takse onaj koji je trenutno, uglavnom, zastupljen u rješenjima URŽ-a. Dakle, praksa, kada je u pitanju ovaj iznos, uglavnom, postaje ujednačena: 700,00 KM (iznos bez PDV) ili 819,00 KM (sa PDV) je preovladavajući iznos naknade koji se dodjeljuje advokatima u slučaju usvojene žalbe po Advokatskoj tarifi FBiH iz 2025.godine.
Amila Muhamedagić – urednica portala “Praksa javnih nabavki u BiH”